bijele-trake-i-zastavePOZIV NA AKCIJU!
 
Fondacija Mirovna akademija podržava akciju "Jer me se tiče" povodom obilježavanja Dana bijelih traka 31. maja 2013. godine, te i vas ovom prilikom pozivamo da podržite navedenu akciju i iskažete solidarnost sa žrtvama iz Prijedora kojima je onemogućena komemoracija. U nastavku prenosimo poziv Inicijative "Jer me se tiče":
 
Pozivamo vas da 31. maja 2013. godine od 14 h, na javnom i mirnom skupu u Prijedoru, iskažete svoju solidarnost sa žrtvama masovnih zločina počinjenih u tom gradu, ali i širom BiH, te da svojim prisustvom pokazete svoje neslaganje sa segregacijom i ostalim formama diskriminacije noseći bijelu traku oko ruke.
 
Ne želimo dozvoliti da se ratni zločini i stradanja civilnog stanovništva i dalje koriste kao hipoteke za održavanje etničkih tenzija i strahova, a kroz njih za opstanak nacionalističkih partija na političkoj sceni u BiH. Došlo je vrijeme da ujedinjeni stanemo iza jedne ideje, te da pošaljemo jasnu poruku bh. društvu i regionu, na koju se već predugo čeka.
 
Našom prvom akcijom (Put ka moru), pokazali smo da ljudi iz cijele BiH zajedno i solidarno mogu i žele učiniti krupne korake za ozdravljenje našeg društva, kroz iskazivanje suosjećanja. Podrškom obilježavanju Međunarodnog dana bijelih traka u Prijedoru, nastavljamo dalje i zajedno ćemo pokazati da ne prihvatamo negiranje zločina, segregaciju i diskriminaciju kao politička "rješenja" u postratnoj BiH.
 
Nakon brojnih problema sa lokalnim vlastima i činjenicom da se žrtvama još uvijek ne dopušta pravo na sjećanje, 2012. godine aktivisti/kinje Prijedora pokrenuli su globalnu kampanju "Međunarodni dan bijelih traka" kojom su željeli skrenuti pažnju na kršenja osnovnih prava žrtava u Prijedoru. Primjera radi, prošle godine, na (neformalni) zahtjev gradonačelnika Prijedora, policija je 23. maja zabranila obilježavanje stradanja 266 žena i djevojčica, na 20. godišnjicu njihovog ubistva ili nestanka. Policija je takođe zabranila i javni skup u pokretu povodom Dana ljudskih prava 10. decembra. Multinacionalna kompanija Mittal, koja danas upravlja fabrikom/logorom Omarska, je u nekoliko navrata, također na zahtjev lokalnih vlasti, onemogućila bivšim zatočenicima i stranim studentima i profesorima, da posjete bivši logor. Skupština opštine Prijedor je u junu 2012. godine od policije zatražila zabranu komemoracija i krivično gonjenje aktivista/kinja udruženja koja okupljaju žrtve.
 
Ako dosad niste znali, Međunarodni dan bijelih traka se simbolično obilježava 31. maja, odnosno na dan kada je 1992. godine, svim nesrbima u Prijedoru naređeno da oko ruke moraju nositi bijelu traku i imati vidno istaknutu bijelu zastavu na kući. Nemoralna praksa lokalnih vlasti u navedenom gradu se, kroz ignorisanje zločina i zahtjeva za postavljanje spomenika žrtvama, nastavlja već 20 godina. Neka 2013. godina bude prekretnica!
 
Vidimo se u Prijedoru!

Najava konferencije

Perspektive u akademskoj zajednici i društvu (poslije) sukoba: Otvaranje prostora za kritičko procjenjivanje i preispitivanje historije i sjećanja

U  prostorijama Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu od 14. do 16. marta 2013. godine, sa početkom u 10:00 sati, održavaće se  konferencija Perspektive u akademskoj zajednici i društvu (poslije) sukoba: Otvaranje prostora za kritičko procjenjivanje i preispitivanje historije i sjećanja

Cilj konferencije je ispitati mogućnosti i omogućiti razmjenu iskustva kroz različite pristupe i metode istraživanja u proučavanju sjećanja, te istražiti potencijale za izučavanje sjećanja unutar akademske/ istraživačke zajednice u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi. Također, konferencija ima za cilj pružiti podršku umrežavanju i saradnji između istraživača/ica koji/e rade na temama značajnim za akademske zajednice i društva koja se nalaze u periodima (poslije) sukoba i političke transformacije (kao što su Bosna i Hercegovina i jugoistočna Evropa), te potaknuti i podržati međunarodnu i transdisciplinarnu razmjenu.

Program konferencije možete preuzeti na sljedećem linku.

***********

Konferenciju zajednički organiziraju Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i Univerzitet u Zurichu, uz finansijsku podršku švicarske Nacionalne fondacije za nauku i Švicarske razvojne agencije u okviru SCOPES programa (Naučna saradnja između istočne Evrope i Švicarske).

Za više informacija se možete obratiti na adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

bell_hooksRazumeti patrijarhat

bel hooks

Patrijarhat je jedinstvena, po život najopasnija društvena bolest, koja napada telo i duh muškaraca u našoj naciji. Pa ipak, većina muškaraca ne koristi reč „patrijarhat" u svakodnevnom životu. Većina muškaraca nikada ne razmišlja o patrijarhatu – šta on znači, kako je stvaran i održavan. Mnogi muškarci naše nacije ne bi bili u stanju da speluju tu reč ili je ispravno izgovore. Reč „patrijarhat" jednostavno nije deo njihove uobičajene svakodnevne misli ili govora. Muškarci koji su reč čuli i znaju je, obično je povezuju sa oslobađanjem žena i feminizmom, te je kao takvu odbacuju kao irelevantnu za njihovo sopstveno iskustvo. Više od trideset godina stojim na raznim podijumima govoreći o patrijarhatu. To je reč koju koristim svakoga dana, a muškarci koji čuju da koristim tu reč često me pitaju šta njome mislim.

Ništa više ne diskredituje staru antifeminističku projekciju muškaraca kao svemoćnih od njihovog suštinskog neznanja o ključnom aspektu političkog sistema koji oblikuje i formira muški identitet i osećaj sopstva, od rođenja pa do smrti. Često koristim frazu „imperijalistički, belo-supremacionistički kapitalistički patrijarhat" kako bih opisala zablokirane političke sisteme koji su u osnovi politike naše nacije.

Od svih ovih sistema, onaj o kome najviše naučimo tokom odrastanja jeste sistem patrijarhata, čak i ako nikada nismo znali tu reč, jer nam se patrijarhalne rodne uloge dodeljuju već kao deci i dodeljene su nam trajne smernice o načinima na koje najbolje možemo ispuniti ove uloge.

 

Eseji

  • Jezik i identitet

    Autorica: Bojana Genov (Mali Lošinj, Hrvatska) Jezične mijene bile su sastavnim dijelom moga odrastanja i školovanja i uvijek su bile popraćene ogromnom strašću ne samo kreatora jezičnih promjena,...

    Opširnije: Jezik i...

  • Izvori nejednakosti u Crnoj Gori

    Autorica: Milica Popović, Nikšić, Crna Gora 1. UVOD   Esej ,,Izvori nejednakosti u Crnoj Gori” se bavi glavnim nejednakostima u crnogorskom društvu, kao i njihovim izvorima. On sadrži stav i mišljenje...

    Opširnije: Izvori...

  • Stavovi, normalnost, nesigurnost

    Autor: Zoran Tihomirović (Zagreb, Hrvatska) Ako tvrdimo kako ne posjedujemo dovoljno oblika moći ili dovoljno odgovarajućih oblika moći, dovodimo u pitanje temeljnu svrhu političkog sustava. Ono što...

    Opširnije: Stavovi,...

  • Aporije Građanskog Identiteta

    Autorica: Kristina Bojanović Uvod «...moj lični identitet je ono što čini da nisam identičan ni sa jednom drugom osobom...»Sintagme lični ili individualni identitet, kao i kolektivni ili grupni...

    Opširnije: Aporije...

Videozapisi

Ubleha za idiote

  • Kancelarija

    V. ofis   Korišten sa odobrenjem iz Ubleha za idiote od Nebojše Šavija-Valha i Ranka Milanović-Blank, ALBUM br. 20, 2004, Sarajevo.