Umjetički aktivizam i/ili aktivistička umjetnost
Autorica: Andreja Gregorina
Proces definiranja pojmova proces je u kojem pokušavamo fiksirati bit onoga o čemu govorimo. Ovakvo ljuštenje značenja i potraga za jezgrom u jednom će nas trenutku suočiti s manjkavostima svakog esencijalizma, naprimjer s dekontekstualizacijom i hijerarhizacijom pojmova. Ipak, nepouzdanost pojmova koju je detektirao još Platon, postmoderna je dala teorijski legitimitet, te učinila vidljivim sedimentacijske procese kojima su povijesno i kontekstualno podložni označitelji.
Pojmovi «umjetnost» i «aktivizam» su tzv. veliki pojmovi koji se koriste drugim tzv. velikim pojmovima (moral, moć, čovjek, mašta, ljepota, društvo) kako bi svoju definiciju učinili vjerodostojnom. Na kursu Aktivizam reloaded pokušali smo definirati pojam «aktivizam», a slijedeći fragmenti pojavili su se kao semantički nukleusi potencijalne definicije: nastojanje oko drugačijeg društva, promijena dominantnih modela ponašanja, afimacija različitosti, smanjenje nasilja, javno (i privatno?) djelovanje. Umjetnošću, kao specifičnim oblikom ljudske djelatnosti, nismo se upće bavili, ali smo se ipak upustili u njezino pozicioniranje u kontekstu aktivizma. Aktivnosti koje su smatrane pogodnim za estetsku artikulaciju aktivističkih ideja su kalendari, performansi, književne večeri, forum kazalište, likovne kolonije, sapunice, koncerti i sl.
