Essays Bosnian / Croatian / Serbian

Newsletter


Please enter your email

Essays

Collective Memory on the Greek Civil War

Course: Memory and its role in conflict and conflict transformationLecturer: Orli Fridman Collective Memory of the Greek Civil War: The Case of the Refugee Children Course participant: Irena Avirovic, Skopje, Macedonia As a...

Read more

What is the Truth? Thoughts on the…

[1] Martina Topic[2] Introduction What is the Truth? Normally, people do not ask too many questions about this because there is always something perceived as a generally or personally accepted truth. For example, the...

Read more

 

mim_logo

Essays (Bosnian/Croatian/Serbian)

Jezik i identitet

Bojana Genov (Mali Lošinj, Hrvatska)
Kurs: Jezik i ideologija

Jezik i identitet

Jezične mijene bile su sastavnim dijelom moga odrastanja i školovanja i uvijek su bile popraćene ogromnom strašću ne samo kreatora jezičnih promjena, nego i širokih slojeva ljudi koji su ih prihvaćali nepojmljivom i meni neočekivanom brzinom. Za moga školovanja nekoliko se je puta mijenjao naziv pojedinih školskih predmeta, ne samo na način da smo svi učili malo muzički i historiju, a malo glazbeni i povijest, nego na način da je to bilo pitanje svrstavanja i pitanje vrlo važnog osobnog izbora. Kao mala djevojčica nisam razumjela izvore tog burnog odnosa prema jeziku, ali sam i sama naučila dijeliti interes pa i strast prema jezičnim pitanjima. Moj odnos prema jeziku obilježava ambivalentan, ali uvijek vrlo aktivan stav, istovremen otpor prema nametanju i istjerivanju riječi iz moga riječnika i pažljivo i kritično vaganje tuđih riječi. 

Read more: Jezik i identitet

   

Mediji u Srbiji u službi ratne propagande: Analiza retoričkih sredstava

Katarina Tadić (Beograd, Srbije)
Kurs. Jezik i ideologija

Mediji u Srbiji u službi ratne propagande: Analiza retoričkih sredstava

Tema rada je analiza uloge medija u Srbiji, pre svega dnevnog lista „Politika“, u stvaranju nacionalističke i ratne atmosfere u srpskom društvu od kraja osamdesetih godina. Fokus će biti na analizi retoričkih sredstava korišćenih u cilju medijske manipulacije i stvaranju situacije gde je sloboda govora bila shvaćena kao sloboda izražavanja mržnje prema pripadnicima nesrpskih naroda. Od kraja osamdesetih godina na ovamo, srpski mediji su razvili i uveli u upotrebu osobene metafore, simbole, novokovanice i sl. koji su u znatnoj meri i doprineli i bili deo dominantnog šovinističkog javnog diskursa. Osim toga, razvio se i osoben tip izveštavanja gde je uloga novinara postala tumačenje događaja, a ne objektivno informisanje. List „Politika“ je prednjačio u pomenutoj praksi i time zasluženo stekao etiketu glavnog medijskog kreatora državne politike.    

Read more: Mediji u Srbiji u službi ratne propagande: Analiza retoričkih sredstava

   

Kritika upotrebe anglicizama u nacionalističkom diskursu u Srbiji

Aleksandar Sekulić (Beograd, Srbija)
Kurs: Jezik i nacionalizam

Kritika upotrebe anglicizama u nacionalističkom diskursu u Srbiji

Proces građenja nacija na Balkanskom poluostrvu, čini se, nikada ne prestaje, on uvek traje i u demokratski nedovoljno razvijenim, često ksenofobičnim društvima nalazi inspiraciju u sferama ljudskog duha koje ne bi trebalo da budu nacionalno opredeljene. Jezik, svuda rasprostranjen i dostupan, postaje idealno tle za diseminaciju nacionalizma. Ovde ćemo se fokusirati na to kako se u desno orijentisanim medijima percipira prisustvo, ili, ako to zloglasnije zvuči „prodor“ anglicizama u srpsku varijantu srpskohrvatskog jezika. Primeri nacionalističkog diskursa u ovom radu dolaze iz provladine, umereno desne „Politike“, iz tiražnih, konzervativnih „Večernjih novosti“ i sa portala Nove srpske političke misli, na kome se nedeljno objavljuje više desetina, često duboko konzervativnih, tradicionalističkih i nacionalističkih tekstova poznatih nacionalno osvešćenih autora.

Read more: Kritika upotrebe anglicizama u nacionalističkom diskursu u Srbiji

   

Početnica kao zabluda

Tea Grujić (Pula, Hrvatska)
Kurs: Jezik i ideologija

Početnica kao zabluda

„Svatko mora već od mladosti biti upućen u purizam. Istovremeno, nitko ne smije znati što je purizam u stvari...“ Kordić, Snježana,  Jezik i nacionalizam, Zagreb, 2010.  10 str. 

Uvod

Knjiga koja je uznemirila hrvatsku javnost, i ne samo jezikoslovce, obrađujući veliku, ispolitiziranu temu jezika, započinje s poglavljem o purizmu u hrvatskom jeziku, in medias res,  bez uvoda, određivanja pojmova ili lingvističkih teorija, započinje iz prakse! I upravo tim prvim stranicama gdje toliko dojmljivo, gotovo naturalistički oslikava našu dvadesetogodišnju opsjednutost čistoćom jezika, autorica Snježana Kordić magnetski privlači  svakog iole dobronamjernog čitatelja da krene u jednu potpuno novu čitateljsku avanturu promišljanja jezika...A kad čitanje krene, ne prestaju navirati misli s vlastitim primjerima proživljenog.Zapravo se cijelo vrijeme pitamo kako to i sami nismo primjetili, kako nismo osvjestili, reagirali, pobunili se protiv svih tih umjetno nametnutih nam jezičnih promjena. Jesu li to nama jezični čistunci uspješno isprali mozgove? Jer, i ne primjećujući  pišemo zamolbe, nazočimo sastancima, opterećuju nas razni zadatci, obvezujemo se, obraćamo jedni drugima sa štovanjem...Jesmo li morali? Htjeli? Kako se to uopće počelo događati? Već i zaboravih..je li to zaštitni mehanizam? Zastajem na trenutak, odlažem knjigu kako bih se vratila u proživljeno i prizvala svoja (ne)pouzdana sjećanja ..

Read more: Početnica kao zabluda

   

Predrasude kao korijeni nasilja

Željko Šarić (Banja Luka, Bosna i Hercegovina)

Kurs: Razumijevanje elemenata kolektivnog nasilja i masovnih zločina i njihovih posljedica (uz slučajeve bivše Jugoslavije i Ruande – u kontekstu afričke regije Velikih jezera)

PREDRASUDE KAO KORIJENI NASILJA

Dobro su govorili stari: muslimana sveži u vreću stavi ga pod stol i udaraj nogom a sa drugim jedi i pij za stolom - opet će ti isto misliti i jedan i drugi.

Ovo je jedna od najčešćih predrasuda koja se duboko usađuje u um običnog čovjeka kad sjedne za astal i počne da „razmišlja“ o svojoj bliskoj prošlosti, o posljednjem ratu, o drugima. I tad sebi postavi pitanje: „Zašto nam se sve ovo desilo? Zašto sam morao ratovati sa prvim komšijom?“ Odgovor je vrlo lak i čak se sam nameće. „Zato što sam ja dobar, moralan, pošten, iskren, a on je iskvaren, neiskren, podmukao, zao. Mi smo svi takvi, to nas je naša hrišćanska vjera naučila, a oni (nema vjere ni morala u nehrišćana) su ti kojima ne možeš vjerovati, koji se pretvaraju da su ti prijatelji, al' hoće da ti nož zabiju u leđa.“ Ovo je pogled samo iz jedne perspektive, naravno, ona se može i preokrenuti, tako da će tada drugi biti nevjernici, oni koji nisu na Alahovom putu izbavljenja i koji zbog toga nisu vrijedni suživota.

 

Read more: Predrasude kao korijeni nasilja