Essays

Newsletter


Please enter your email

Essays

Peace Academy Reflection

Tory Tevis I would like to begin my reflection on the Sarajevo Peace Academy by first stating how difficult it was to settle on a topic to write about.  All the...

Read more

Hierarchy and canonization of memory

Course: Memory and its role in conflict and conflict transformationLecturer: Orli Fridman Hierarchy and Canonization of Memory: Adaptation of Historiography to Socio-political Identity Construction Course participant: Jasmina Gavrankapetanović-Redžić, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina In...

Read more

 

mim_logo

Ruminacije o genezi, pacifikaciji i smrti blokadnog studentskog aktiviste

Autor: Mladen T. Milanović, Srbija

Kurs: Aktivističke prakse i novi društveni pokreti za socijalnu pravdu, 6. Postjugoslavenska mirovna akademija

Uvod

Napisani redovi jesu više produkt introspektivnog i ekstrospektivnog razmatranja bivšeg studentskog aktiviste no pokušaj empirijskog rasložnjavanja složenog procesa studentskog aktivizma. U formi koja je više književno­umetnička no naučna (jer ne pripadam polju politikološko­sociološkog naučnog izučavanja društvenih fenomena) pokušao sam da razmotrim osnovne probleme studentskog aktivizma na temeljima ličnog iskustva.

Teme koje planiram da obuhvatim jesu razmišljanja o sledećim pitanjima:

1) Zašto se studenti upuštaju u studentski aktivizam?

2) Pacifikacija studentske blokade i metode diverzije;

3) Deprivacija i odustajanje od metoda borbe.

Read more: Ruminacije o genezi, pacifikaciji i smrti blokadnog studentskog aktiviste

   

Na kakvim to mladima svijet ostaje?

Autorica: Tanja Javorina, Hrvatska

Kurs: Aktivističke prakse i novi društveni pokreti za socijalnu pravdu, 6. Postjugoslavenska mirovna akademija

Jedno od neodgovorenih pitanja, odnosno onih za buduće rasprave, koje se pojavilo na kraju 6. Postjugoslavenske mirovne akademije je pitanje nasljednika/ca borbe. Tko će to nastaviti postojeće ili pokrenuti nove društvene promjene, tj. činimo li dovoljno da bismo stvorili nove aktiviste i aktivistkinje na ovim prostorima.

U ožujku ove godine u Hrvatskoj je GOOD Inicijativa u suradnji s Institutom za društvena istraživanja obznanila izvještaj o Istraživanju percepcije i stavova ispitanika o građanstvu1. GOOD Inicijativa okuplja organizacije koje se zalažu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav2. Takav predmet nije postojao do prošle školske godine kada je uveden na međupredmetnoj, po mnogima nezadovoljavajućoj, razini.

Read more: Na kakvim to mladima svijet ostaje?

   

Recept

Autorica: Maja Skenderović, Bosna i Hercegovina

Kurs: Aktivističke prakse i novi društveni pokreti za socijalnu pravdu, 6. Postjugoslavenska mirovna akademija

Prihvatila sam činjenicu da sa trenutne pozicije u kojoj postoji ogroman prostor za razvijanje aktivističke prakse postojimo svijet (piktogrami svih bivših, sadašnjih i budućih događaja), ja i djelovanje. Uzela sam određeni stav i pretvorila ga u kratke tekstualne segmente u kojima ću objasniti moj recept za svakog budućeg koji želi da mjenja.

Recept

1.Padobranac, pješak, učenik, vojnik

2.Doručak sa Turenom i sva tri jela sa Habermasom

3.Brzalice=moja politika nabrajanja

4.Kratki monolog i krađa identiteta C. Manuella

5.Kako sam si kupila kartu za Živim

6.Adoption !

Read more: Recept

   

Zašto je važno prenositi i razmjenjivati aktivistička iskustva i znanja?

Autorica: Vanja Dergić, Hrvatska

Kurs: Aktivističke prakse i novi društveni pokreti za socijalnu pravdu, 6. Postjugoslavenska mirovna akademija

˝Najnasilniji element društva je neznanje.˝ Emma Goldman

Iako je potrebno s oprezom pristupiti približavanju akademskog i aktivističkog diskursa, spajanjem te dvije perspektive osim što se jača analitički pristup određenim pokretima i inicijativama, također se stvara podloga za kasniju autorefleksiju i konstruktivnu samokritiku.  Upravo o pristupu koji se zasniva na obavezi refleksivnosti prema vlastitom angažmanu u sklopu određenih inicijativa i pokreta govori Stubbs (2012)[i] kada spominje značajnost akademskog pristupa, točnije mogućnosti koje otvara sociološko promatranje pojedinog društvenog pokreta. Takav pristup, koji uporište nalazi u akademskom diskursu, otvara mogućnost kasnije refleksije i evaluacije samog pokreta s ciljem da se zaustavi ˝očevidan propust aktivista i aktivistkinja da se pozabave (više teorijski orijentiranim) promišljanjem vlastitog angažmana, što je (djelomice) posljedica rasprostranjenih osjećaja iscrpljenosti i razočarenja˝ (Bilić, 2011:224)[ii].

Read more: Zasto je vazno prenositi i razmjenjivati aktivisticka iskustva i znanja?

   

Stavovi, normalnost, nesigurnost

Autor: Zoran Tihomirović, Zagreb, Hrvatska

Kurs: Politika moć, nejednakost

Ako tvrdimo kako ne posjedujemo dovoljno oblika moći ili dovoljno odgovarajućih oblika moći, dovodimo u pitanje temeljnu svrhu političkog sustava. Ono što naizgled zvuči kao rezignacija, boljim promatranjem počinje spadati u sferu anarhije, jer ako smatram kako sudjelovanje u kolektivnim procesima (i procesima koji odlučuju o djelovanju kolektiva) nema nikakvu svrhu, onda priznajem kako politički sustav ili sustav vodstva nema svrhu jer ako je politika „dizajnirana" da bude nešto o čemu ja osobno mogu odlučivati kada izađem na biralište, a ja za sebe držim da time ništa ne mijenjam (ili pak zbog takvog stava uopće ne idem glasati), onda politika, čiji je cilj da mene predstavlja i djeluje u mom interesu – nema smisla. I to nema smisla ne tek za mene, nego i za sebe samu.

Read more: Stavovi, normalnost, nesigurnost

   

Problem vnaprejšnosti: etika in morala

Autor: Primož Turk, Slovenija

Kurs: Politika, moć i nejednakosti

V tekstu se bom ukvarjal z vprašanjem vnaprejšnjosti v etiki in morali. Ta obravnava ne bo sistematična, v smislu nekega teksta v obliki začetnih postavitev, razvijanja in sklepa. Šlo bo bolj za fragmentirane misli o navedenem vprašanju.

Kaj je mišljeno z vnaprejšnjostjo bo postalo jasno tekom samega teksta – cel namen teksta je v tem, da to pojasni, zato je nesmiselno in obenem nemogoče to pojasniti vnaprej.

Čeprav v naslovu govorim o »probelmu« vnaprejšnjosti, ne gre za nikakršen problem. Beseda problem nastopa tu zgolj kot oznaka za nekaj kar je zbudilo moje mišljenje – torej »problem« kvečjemu v tem oziru, da je problem nekaj, kar terja dejavno ukvarjanje z njim. Beseda problem torej nakazuje neko dejavno zanimanje do vnaprejšnjosti. Še drugače: vnaprejšnjost je nekaj kar je vredno preiskati.

Read more: Problem vnaprejšnosti: etika in morala

   

Ljutajući pešak centralno-istočne Evrope

Autor: Oskar Roginer, Srbija

Kurs: Politika, moć i nejednakosti

Na početku leta, na jednom pozorišnom festivalu centralno-istočne Evrope, postavljena je bista od domaćeg sapuna nekadašnjeg maršala SFRJ, Josipa Broza. Interaktivna instalacija se bazira na pretpostavci, da će kip pored fontane biti izložen vremenskim prilikama i neprilikama, te će vremenom popucati, istopiti se - nestati. Skulptura je, ali pre svega namenjena slučajnom ili namernom Pešaku, i njegovog akta ritualnog pranja ruku, pomoću koga, putem realne, metaforične, direktne i indirektne intervencije utiče na oblik, značenje, asocijativnu ravan i u suštini samu bit Tita, kao dela ideološkog poretka i kulturnog sećanja ovih prostora. Bista je otkrivena u podne, tokom noći biva odvaljena od postolja, da bi do sledećeg jutra u komadima veličine šake bila rasuta po glavnom trgu sa penušajućom fontanom sa strane. Tog istog leta, iz gnezda u parku istog grada ispilila su se tri mala labuda. Sićušni, sivi, još ni pernati otisnuli su se na vodu jezera. Taj isti lutajući Pešak je jedne noći, samo dve sedmice nakon kratkotrajnog Brozovog kipa kaldrminim kamenicama i granama drveća ubio jednog od ta tri labuda. Na samom kraju istog leta, u jednom drugom gradu okupljali su se mladi, sedeli na klupama, pričali, dogovarali se - čekali. Bila je to jedna sasvim obična, već prohladna septembarska noć između petka i subote, dok taj isti Pešak, ničim izazvan nije uzviknuo „Pederi!" i čekićem za meso, na trotoaru do granica svesti nije istukao prolaznika za kim je uzviknuo.

Read more: Ljutajući pešak centralno-istočne Evrope

   

Izvori nejednakosti u Crnoj Gori

Autorica: Milica Popović, Nikšić, Crna Gora
Kurs: Politika, moć i nejednakosti
1. UVOD
Esej ,,Izvori nejednakosti u Crnoj Gori” se bavi glavnim nejednakostima u crnogorskom društvu, kao i njihovim izvorima. On sadrži stav i mišljenje autorke o problemu nejednakosti u crnogorskom društvu, kao i o tome šta su njihovi glavni izvori. Osnovni pojmovi na kojima se temelji hipoteza ovog rada su pojmovi politike i jednakosti. Autorka podstaknuta iskustvima sa Mirovne akademije, ne polazi od tradicionalnog shvatanja politike kao umjeća mogućeg, vještine manipulacije, već od  toga da je politika mogućnost  čija je centralna kategorija  jednakost. Da bi se omogućila jednakost nejednakima potrebna je politika.  Teorijski izvori koji su poslužili kao osnov za pisanje ovog rada su tri teksta koja su obrađivana na Petoj Postjugoslovenskoj Mirovnoj akademiji: Power of the Powerless od Vaclava Havela, Rađanje biopolitike od Mišela Fukoa i Afrički pogled na zbivanja na trgu Tahrir od Mahmuda Madmanija.

Read more: Izvori nejednakosti u Crnoj Gori

   

Ljubavna

Autorica: Lucija Ćurko, Hrvatska

Svanulo je, sunce je granulo u sobu,

Pomislih : „ još jedan dan manje bliže grobu.“

Usta san i lagano diza roletu i skužija:

„Jebate, želin minjat planetu.!“ *

Jednog tmurnog, ali nadasve posebnog rujanskog dana, dok sam bila još jako mlada i nadobudna, otišla sam na prvo svečano predavanje u  instituciju s kojim ću sljedećih x godina provesti pravu pravcatu ljubavnu vezu. Onu sadomazohističku.

Read more: Ljubavna

   

(NE)MOĆ(I)  U  BIH DRUŠTVU: Jedan prilog „odmrzavanju“ političke potencije

Autorica: Zlatiborka Popov Momčinović, Sarajevo, BiH
Kurs: Politika, moć, nejednakosti/ Peta postjugoslovenska mirovna akademija
Moć je opšte mesto političke teorije i sociologije kao, kako se navodi, fundamentalne društvene nauke. Zdravorazumski gledano, moć leži u rukama onih koji su na društveno-ekonomsko-kulturno-političkom vrhu društva, ali to je samo vrh ledenog brega iza kog se ne vidi ni šta ni gde je zapravo moć. Šta ako moć ne možemo definisati, niti je možemo locirati, ako je ne možemo kategorizovati ni „izmeriti“? Šta ako su tzv. nemoćni zapravo glavna proizvodna snaga koja konstituiše određene odnose moći i nemoći u društvu? Šta ako oni „energijom“ svojih tela kao u Matrixu hrane sistem i postojeći oblik bh. etno biopolitike, te je moć njihova, samo je trebaju uzeti kad postanu svesni svojih „prikopčanih“ tela?

Read more: (Ne)moc(i) u BiH drustvu

   

Margina uzvraća udarac: Resantimani i politike identiteta vs. odgovornost i politike performativnosti

Autorica: Milica Miražić

Kurs: Politka, moć i (ne)jednakost Beograd, 2012.

Dopustila bih sebi ovom prilikom, uz izgovor ograničenog obima i sasvim slobodne zadate forme rada, nešto manje formalan, na momente možda čak i krajnje uprošten (banalizovan?), a povremeno i sasvim sigurno teorijski nedovoljno argumentovan kritički osvrt na vrstu politike koja je više nego vitalna u jednom delu ovdašnjeg (radikalno) feminističkog aktivističkog diskursa. Ono što mi daje određenu slobodu da na ovoj kritici insistiram, kad god mi se za to pruži prilika, jeste s jedne strane, sasvim lična odanost i predanost ubeđenju da su upravo feminističke teorije i prakse 1 ono plodno mesto koje može 2 da dovede do promišljanja i preispitivanja određenih pretpostavljenih temelja i njihovog odbacivanja kao nužnog preduslova političkog delovanja. S druge strane, s obzirom na to da sam već dugi niz godina aktivni deo ženskog pokreta u Srbiji, smatram da promišljanje ovih pitanja spada i u domen preispitivanja sopstvene lične odgovornosti.

Read more: Margina uzvraca udarac

   

IZVORI NEJEDNAKOSTI: pokušaj mišljenja unutar slovenskog konteksta

Autor: Adis Velić, Domžale, Slovenija
Kurs: Politika, moć i nejednakosti (Vlasta Jalušič, Tonči Kuzmanić)
„Živimo u društvima slobode a to jest naš problem – naš totalitarizam!“ To je teza koja me progoni sve od tog vrućeg sarajevskog ljeta 2012. Zar nije liberalizacija proces koji je omogućio demokratizaciju i konsolidaciju demokratskih procedura? Zar se nisu svi novi društveni pokreti i takozvano civilno društvo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća temeljili na zahtjevu više slobode? U čemu je sada problem? Imamo zapravo dvostruki problem. Prvi je taj da imamo pogrešnu dijagnozu dešavanja u osamdesetim godinama. Socijalizmi su se očito „ispjevali“ u svojoj misiji: društvena jednakost više nije bila dovoljna. Ono što je nedostajalo je bila politička jednakost a insistiranje na takvoj „radikalnoj“ ideji bi dovelo do prave političke revolucije. Međutim, negdje na putu se priča o političkoj jednakosti transformirala u priču o društvenim slobodama. Drugi problem je taj da smo se ovim putem zaglavili u post-socijalizmu kojega se može okarakterizirati kao sistem radikalnih nejednakosti. Društvena jednakost je nestala, političke jednakosti nismo ni osjetili. Ideja jednakosti se je svela na liberalnu koncepciju politike jednakih mogućnosti. I što sad s tim? Kako misliti bez milosti o tome?

Read more: Izvori nejednakosti: Pokusaj misljenja unutar slovenskog konteksta

   

Memorijali u BiH – provokacije ili mjesta za uspostavu dialoga?

Anida Sokol
Kurs: Uloga istorijske istine u transformaciji sukoba

Memorijali u BiH – provokacije ili mjesta za uspostavu dialoga? 

U posljednih nekoliko decenija memorijali – fizičke reprezentacije ili komemorative aktivnosti koje se odnose na događaje iz prošlosti i nalaze se na javnim prostorima1 –zauzimaju sve značajnije mjesto u tranzicijskoj pravdi. Pored toga što pružaju saznanje o prošlosti i izazivaju specifične reakcije, kao što su javno priznavanje događaja i njegovu interpretaciju, memorijali u konceptu tranzicijske pravde imaju i pedagošku funkciju. Pošto se često podižu na mjestima gdje su izvršeni stravični zločini, ne samo da odaju počast žrtvama već educiraju, potiču pitanja i stimuliraju dialog kako bi buduće generacije jačale kulturu ljudskih prava i spriječile ponavljanja traumatične prošlosti.2

Read more: Memorijali u BiH – provokacije ili mjesta za uspostavu dialoga?

   

Historical Truth - The Case of Bleiburg

Stefan Radojković
Kurs: Uloga istorijske istine u transformaciji sukoba

„Istorijska istina/e – slučaj Blajburga"

I poglavlje – „Uvod u problematiku"

Često može da se čuje u javnom diskursu (mediji, izjave političara, svakodnevna konverzacija) različita deterministička mišljenja o pojedinim istorijskim događajima ili procesima. Ovde podvlačim ovu reč „deterministički"1  jer smo bili svedoci kako takva viđenja istorije mogu da imaju uticaja na raspad jedne zemlje. Pogotovo ako uzmemo u obzir da su takva deterministička viđenja istorije u većini slučajeva i etnocentrična, odnosno posmatrano samo i isključivo iz pozicije naše etničke pripadnosti.

 

Read more: Historical Truth - The Case of Bleiburg

   

The Necessity and Achievements (explanatory) of Truth in Conflict Transformation

Mladen Stojadinović
Kurs: Uloga istorijske istine u transformaciji sukoba 

Nužnost i dometi (eksplanatorne) istine u transformaciji sukoba

Jedno od najvažnijih pitanja koje se postavlja pred autore i aktiviste koji se bave transformacijom sukoba jeste ono o ulozi i značaju istine u tom procesu, pre svega u dugotrajnim i ukorenjenim sukobima među državama i/ili nacijama. Da li se može gledati u budućnost ako se ne zna šta se zapravo desilo? Koliko je korisno i opravdano očekivati saradnju među stranama koje su međusobno činile stravične zločine i pritom to poriču ili relativizuju? Sme li se zaboraviti ma i najmanji zločin ili je insistiranje na pojedinostima ustvari usporavanje procesa zaceljivanja? Bilo da se tvrdi da je istina neophodan uslov transformacije sukoba, ili da se iskazuje sumnja prema neupitno pozitivnoj ulozi istine, mnogo vremena i prostora se troši na argumentovanje u prilog pojedinih teza o odnosu istine i rešavanja sukoba, kako bi to imalo direktne posledice po instrumente i procedure koje će se u konkretnom postkonfliktnom okruženju koristiti.

Read more: The Necessity and Achievements (explanatory) of Truth in Conflict Transformation