Eseji Bosanski / Hrvatski / Srpski

E-mail lista


Molimo Vas unesite e-mail!

Eseji

Rat i Kulturna Tradicija

Aida Šteta UVOD Roditi se u Bosni i Hercegovini, tačnije na teritoriju bivše Jugoslavije, sredinom osamdesetih, pa čak i prije, iz ove perspektive, samo po sebi nosi neku posebnu težinu. Dešavanja tokom...

Opširnije

Poželjne i nepoželjne figure u bh štampanim medijima

Jasna Kovo i Anela Hakalović (Sarajevo, BiH)Kurs: Mediji i sjećanje Poželjne i nepoželjne figure žena u bosanskohercegovačkim štampanim medijima: Bakira vs. Angelina Politička emancipacija žena u okviru bosanskohercegovačke tranzicijske stvarnosti naišla je...

Opširnije

 

mim_logo

Eseji (Bosanski/Hrvatski/Srpski)

Recept

Autorica: Maja Skenderović, Bosna i Hercegovina

Kurs: Aktivističke prakse i novi društveni pokreti za socijalnu pravdu, 6. Postjugoslavenska mirovna akademija

Prihvatila sam činjenicu da sa trenutne pozicije u kojoj postoji ogroman prostor za razvijanje aktivističke prakse postojimo svijet (piktogrami svih bivših, sadašnjih i budućih događaja), ja i djelovanje. Uzela sam određeni stav i pretvorila ga u kratke tekstualne segmente u kojima ću objasniti moj recept za svakog budućeg koji želi da mjenja.

Recept

1.Padobranac, pješak, učenik, vojnik

2.Doručak sa Turenom i sva tri jela sa Habermasom

3.Brzalice=moja politika nabrajanja

4.Kratki monolog i krađa identiteta C. Manuella

5.Kako sam si kupila kartu za Živim

6.Adoption !

Opširnije: Recept

   

Na kakvim to mladima svijet ostaje?

Autorica: Tanja Javorina, Hrvatska

Kurs: Aktivističke prakse i novi društveni pokreti za socijalnu pravdu, 6. Postjugoslavenska mirovna akademija

Jedno od neodgovorenih pitanja, odnosno onih za buduće rasprave, koje se pojavilo na kraju 6. Postjugoslavenske mirovne akademije je pitanje nasljednika/ca borbe. Tko će to nastaviti postojeće ili pokrenuti nove društvene promjene, tj. činimo li dovoljno da bismo stvorili nove aktiviste i aktivistkinje na ovim prostorima.

U ožujku ove godine u Hrvatskoj je GOOD Inicijativa u suradnji s Institutom za društvena istraživanja obznanila izvještaj o Istraživanju percepcije i stavova ispitanika o građanstvu1. GOOD Inicijativa okuplja organizacije koje se zalažu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav2. Takav predmet nije postojao do prošle školske godine kada je uveden na međupredmetnoj, po mnogima nezadovoljavajućoj, razini.

Opširnije: Na kakvim to mladima svijet ostaje?

   

Zašto je važno prenositi i razmjenjivati aktivistička iskustva i znanja?

Autorica: Vanja Dergić, Hrvatska

Kurs: Aktivističke prakse i novi društveni pokreti za socijalnu pravdu, 6. Postjugoslavenska mirovna akademija

˝Najnasilniji element društva je neznanje.˝ Emma Goldman

Iako je potrebno s oprezom pristupiti približavanju akademskog i aktivističkog diskursa, spajanjem te dvije perspektive osim što se jača analitički pristup određenim pokretima i inicijativama, također se stvara podloga za kasniju autorefleksiju i konstruktivnu samokritiku.  Upravo o pristupu koji se zasniva na obavezi refleksivnosti prema vlastitom angažmanu u sklopu određenih inicijativa i pokreta govori Stubbs (2012)[i] kada spominje značajnost akademskog pristupa, točnije mogućnosti koje otvara sociološko promatranje pojedinog društvenog pokreta. Takav pristup, koji uporište nalazi u akademskom diskursu, otvara mogućnost kasnije refleksije i evaluacije samog pokreta s ciljem da se zaustavi ˝očevidan propust aktivista i aktivistkinja da se pozabave (više teorijski orijentiranim) promišljanjem vlastitog angažmana, što je (djelomice) posljedica rasprostranjenih osjećaja iscrpljenosti i razočarenja˝ (Bilić, 2011:224)[ii].

Opširnije: Zasto je vazno prenositi i razmjenjivati aktivisticka iskustva i znanja?

   

Ruminacije o genezi, pacifikaciji i smrti blokadnog studentskog aktiviste

Autor: Mladen T. Milanović, Srbija

Kurs: Aktivističke prakse i novi društveni pokreti za socijalnu pravdu, 6. Postjugoslavenska mirovna akademija

Uvod

Napisani redovi jesu više produkt introspektivnog i ekstrospektivnog razmatranja bivšeg studentskog aktiviste no pokušaj empirijskog rasložnjavanja složenog procesa studentskog aktivizma. U formi koja je više književno­umetnička no naučna (jer ne pripadam polju politikološko­sociološkog naučnog izučavanja društvenih fenomena) pokušao sam da razmotrim osnovne probleme studentskog aktivizma na temeljima ličnog iskustva.

Teme koje planiram da obuhvatim jesu razmišljanja o sledećim pitanjima:

1) Zašto se studenti upuštaju u studentski aktivizam?

2) Pacifikacija studentske blokade i metode diverzije;

3) Deprivacija i odustajanje od metoda borbe.

Opširnije: Ruminacije o genezi, pacifikaciji i smrti blokadnog studentskog aktiviste

   

Problem vnaprejšnosti: etika in morala

Autor: Primož Turk, Slovenija

Kurs: Politika, moć i nejednakosti

V tekstu se bom ukvarjal z vprašanjem vnaprejšnjosti v etiki in morali. Ta obravnava ne bo sistematična, v smislu nekega teksta v obliki začetnih postavitev, razvijanja in sklepa. Šlo bo bolj za fragmentirane misli o navedenem vprašanju.

Kaj je mišljeno z vnaprejšnjostjo bo postalo jasno tekom samega teksta – cel namen teksta je v tem, da to pojasni, zato je nesmiselno in obenem nemogoče to pojasniti vnaprej.

Čeprav v naslovu govorim o »probelmu« vnaprejšnjosti, ne gre za nikakršen problem. Beseda problem nastopa tu zgolj kot oznaka za nekaj kar je zbudilo moje mišljenje – torej »problem« kvečjemu v tem oziru, da je problem nekaj, kar terja dejavno ukvarjanje z njim. Beseda problem torej nakazuje neko dejavno zanimanje do vnaprejšnjosti. Še drugače: vnaprejšnjost je nekaj kar je vredno preiskati.

Opširnije: Problem vnaprejšnosti: etika in morala