Edukacijski program Akademija 2011

E-mail lista


Molimo Vas unesite e-mail!

Eseji

Predrasude kao korijeni nasilja

Željko Šarić (Banja Luka, Bosna i Hercegovina) Kurs: Razumijevanje elemenata kolektivnog nasilja i masovnih zločina i njihovih posljedica (uz slučajeve bivše Jugoslavije i Ruande – u kontekstu afričke regije Velikih jezera) PREDRASUDE...

Opširnije

Jezik i identitet

Bojana Genov (Mali Lošinj, Hrvatska)Kurs: Jezik i ideologija Jezik i identitet Jezične mijene bile su sastavnim dijelom moga odrastanja i školovanja i uvijek su bile popraćene ogromnom strašću ne samo kreatora jezičnih...

Opširnije

 

mim_logo

Mediji i sjećanje

Mediji i sjećanje

Kurs: Mediji i sjećanje: Uloga medija u javnoj percepciji prošlosti

Voditeljica: prof.dr Snježana Milivojević

Opis kursa:

U savremenim medijskim i studijama memorije prošlost se posmatra kao višeznačan simbolički konstrukt u čijem oblikovanju mediji imaju značajnu ulogu. U demokratskom društvu od medija se očekuje kritički odnos prema stvarnosti, pa prema tome, i  prošlosti kao njenoj  važnoj  dimenziji. Mediji su možda i najpodesnija društvena institucija za preispitivanje prošlosti jer se tek javnim  uvidom u ’ono što se dogodilo’ prošlost  otvara za kritičko razmatranje.  Međutim,  u kritičkom svjetlu ona se ukazuje i kao zona  sukoba, kao  ideološko bojno polje na kome se vodi simbolička bitka za njeno razumjevanje.  Takva debata  zaustavlja rutinsku proizvodnju mitologizovanih ’istorija za popularnu upotrebu’, podstiče  racionalnu raspravu o prošlosti i kultiviše sjećanja o njoj.  Ali, medijski doprinos u predstavljanju događaja iz istorije nije ograničen samo na infomativne medije. Prošlost i istorija  su omiljene teme i u  popularnoj kulturi a  rasprave o njima često se vode sa ekrana i stranica tabloidnih medija. Utoliko je samo cjelina medijske produkcije pokazatelj složenosti simboličkog procesa konstrukcije prošlosti u jednom društvu.
Tokom kursa će se posebno  analizirate ključne medijske strategije u tretmanu prošlosti  u društvima bivše Jugoslavije a prije svega ignorisanje, osporavanje i romantizovanje. Ignorisanje i osporavanje su strategije aktivnog kreiranja narativa koji privileguju oficijelne, patriotske i poželjne verzije prošlosti. Romantizoivanje je medijski odogovor na osjećaj iskorijenjenosti i formulisanje identitetskih promjena u nostalgičnim ili romantičnim okvirima. Ovaj raspon ukazuje na ideološke razlike u tretiranju i komemorisanju prošlosti koje imaju za posljedicu i različite politike sjećanja. Drugi značajan element ovih strategija je vremenska udaljenost konfliktne prošlosti: komercijalna logika i zabavljački profil većine medija  pretvara ’prošlost’ u zapečaćenu temu koja se lako može izolovati i zaboraviti. Politika ne-sjećanja koristi se čak kao glavni argument za rekonstruisanje ’zdravih’ odnosa u post-konfliktnim društvima  a njeni predvodnici  su  upravo ’ne-ideološki’, komercijalni, mediji  koji njeguju zaborav.

Glavne teme:

Zašto su mediji  moćni? Da li mediji samo predstavljaju stvarnost ili  je istovremeno i kreiraju? Da li ‘zabluda  transparentnosti’ minimizuje medijski uticaj? Šta otkriva povratak ideologije u medijske studije i kako mediji brane status quo? Medijska reprezentacija i simbolička praksa. Predstavljanje stvarnosti u odsustvu i proizvodnja značenja. Slobodni,  nezavisni i odgovorni mediji. Komparativni pogled na novinarstvo kao glavnu medijsku profesiju. Društvena odgovornost medija - javni život kao medijski spektakl. Medijska istorija i medijska arheologija. Kulturna memorija kao medijski konstrukt. Politike sjećanja:  medijska konstrukcija prošlosti. Glavne strategije u medijskom predstavljanju prošlosti: ignorisanje, osporavanje, romantizovanje i kitičko čitanje prošlosti. Ignorisanje i osporavanje prošlosti kao patriotski zadatak. Popularni medijski sadržaji, predstavljanje istorije i nostalgija. Javno mnjenje i percepcija prošlosti.

Ciljevi i metode:

Cilj kursa je razmatranje kompleksne uloge medija u javnoj percepciji prošlosti. U savremenim medijskim i studijama memorije prošlost se posmatra kao višeznačan simbolički konstrukt u čijem oblikovanju mediji imaju značajnu ulogu.
•  Polaznici/e će tokom kursa upoznati i diskutovati ključne medijske koncepte značajne za razumijevanje konstitutivne uloge medija. Potom će, kroz kritičko čitanje medijskih praksi,  razmatrati kako oni selektuju, interpretiraju  i recikliranju predstave o događajima i akterima iz prošlosti.
•  Takođe, samostalno će odabrati i analizirati  medijsku arhivsku građu iz novije prošlosti bivše Jugoslavije i porediti je sa kasnijom javnom percepcijom istih događaja. Na osnovu promjena u raspoloženju javnosti i medijskoj produkciji u odnosu na  vrijeme događaja,  analiziraće trajnost novinarskih interpretativnih okvira u prikazivanju ključnih memorijskih mjesta i njihov značaj u formiranju javnog mnjenja o njima.  
•  U manjim grupama obaviće samostalne medijske analize čiji će cilj biti prikupljanje građe za zajednički medijski projekat koji će napraviti kao završnu obavezu na kursu a koji može biti dokumentarni film, medijski sajt ili multimedijalni projekat iz  oblasti medija i sjećanja.

Literatura:

1. Annabel McGoldrick: War Journalism and Objectivity, Conflict&Communication Online (2006), Vol.5. No.2,  dostupno na : www.cco. regener-line.de
2. Barbie Zelizer: Why memory's work on journalism does not reflect journalism's work on memory, Memory Studies (2008) 1: 79 DOI: 10.1177/1750698007083891, dostupno na : http://mss.sagepub.com/content/1/1/79.
3. Denis McQuail: Accountability of Media to Society,  European Journal of Communication (1997), Vol.12 No.4, pp. 511-531.
4. Tematski blok Mediji i dogovornost/ Odgovornost u medijima, Genero, 2007, Beograd: Centar za ženske studije.
5. Snježana Milivojević: Volimo te otadžbino naša..., u Odsutne partije (1998), Beograd: Cesid.
6. Medijska građa iz Arhiva političke komunikacije Fakulteta političkih nauka u Beogradu.