Edukacijski program Akademija 2008 Kursevi Razumijevanje društvenih i političkih elemenata kolektivnog

E-mail lista


Molimo Vas unesite e-mail!

Eseji

Politika između nacionalizma i liberalizma

Josip Ivanović (Zagreb, Hrvatska) Kurs: Jezik i ideologija Politika između nacionalizma i liberalizma Uvod Specifičnost pojma politike jest u tome, što njen pojam u svakom smislu uporabe nailazi na različito razumijevanje, a da...

Opširnije

Memorijali u BiH – provokacije ili mjesta za…

Anida SokolKurs: Uloga istorijske istine u transformaciji sukoba Memorijali u BiH – provokacije ili mjesta za uspostavu dialoga?  U posljednih nekoliko decenija memorijali – fizičke reprezentacije ili komemorative aktivnosti koje se odnose...

Opširnije

 

mim_logo

Razumijevanje društvenih i političkih elemenata kolektivnog

Razumijevanje društvenih i političkih elemenata kolektivnog

Vlasta Jalušič, Tonči Kuzmanić

Opis kursa:

Kurs je usmjeren na dublje razumijevanje eskalacije sukoba u periodima tranzicije, načina njihove akumulacije do krajnjih činova masovnog nasilja i posljedica koje imaju ovi događaji i njihova legitimizacija na post-konfliktnu socijalnu i političku koheziju, oblike građanstva i političke odgovornosti. Fokus je stavljen na nasilne kolektivne konflikte praćene masovnim svirepostima, na njihovu pripremu i odigravanje, i na post-konfliktni period deeskalacije u slučajevima kakvi su bivša Jugoslavija i Ruanda. Pristup je zasnovan na premisi da su diskursi kolektivnog identiteta i ukrštanja roda, rase/etniciteta i religije ključni za razumevanje ideologija koje legitimišu nasilje. Uz ovo, posebna pažnja biće posvećena suočavanju sa masovnim kolektivnim zločinima iz prošlosti, načinima njihove memorijalizacije, pitanjima kolektivne krivice i odgovornosti, i načinima na koji oni oblikuju sadašnje i buduće društvene i političke sukobe.

Okosnicu empirijskog dijela kursa činiće studije dva slučaja - bivše Jugoslavije i Ruande. Oba slučaja su odabrana na osnovu nasilnih sukoba u ovim zajednicama (unutar države, ili u procesu njenog raspada i reformisanja), kao i zbog jake rodne i etničke/rasne dimenzije u procesu pripreme za nasilje. Oba odabrana slučaja simbolički odražavaju ideološku tvrdnju da određene grupe, konstruisane kao suštinski različite, ne mogu živjeti zajedno, svaka na taj način poričući građanstvo »drugih« i fundamentalno »pravo na imanje prava« (Arendt). Kurs će slijediti konkretan proces konstrukcije identiteta kroz ideološke diskurse i provjeriti kako su tako konstruisani identiteti uklopljeni u biografske priče pojedinaca/ki (muškaraca i žena, nevezano da li su oni žrtve, počinitelji ili posmatrači) i u javne diskurse. Različita iskustva kolektivnog i interpersonalnog nasilja – iz perspektive počinitelja, žrtve, posmatrača - biće prezentovana i diskutovana kao dio kursa.

Ciljevi kursa:

  1. Razumjeti poveznice između različitih nivoa sukoba i nasilja i diskutovati teorijski okvir za razumijevanje kolektivnog nasilja.
  2. Istražiti dimenzije prožimanja roda, etniciteta i religije kako bi se bolje razumjela dinamika i uslovi pod kojima je konstrukcija etničkih, rodnih i religijskih identiteta (pojedinačno ili zajedno) korišćena za legitimisanje nasilja, čineći ga pritom prihvatljivim, pa čak i neophodnim, odgovorom na sukobe.
  3. Razviti empirijski zasnovano razumijevanje ovih veza kroz dvije studije slučaja – bivše Jugoslavije i Ruande.
  4. Razumjeti različite post-konfliktne korake, politike i mjere koje doprinose suočavanju sa prošlošću, smirivanju i transformaciji sukoba.
  5. Promišljanje o implikacijama koje podrazumjeva uključivanje tačaka prožimanja etniciteta/rase, religije i roda u razumijevanje kolektivnog nasilja, te promišljanje o njihovoj važnosti za kreiranje politika i načina intervencije, kako u odabranim studijama slučaja, tako i šire.
    1. Hannah Arendt, O nasilju. U Hannah Arendt, Politički eseji, Antibarbarus Zagreb, 1996, 176-190 – izbor.
    2. Tonči Kuzmanić, “Raspad SFR Jugoslavije in nasljedstvo: narodnjaštvo - a ne nacionalizam”. U: Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004, 81-102.
    3. Roy Gutman, Svjedok genocida. Durieux, Zagreb, 1994. 18-50 i 205-214.
    4. Julie Mertus, The Role of Racism as a Cause of Factor in wars and Civil Conflict, International Council on Human Rights Policy: Consultation on Racism and Human Rights Geneva, (December 3-4), 1999, (http://www.ichrp.org/ac/excerpts/50.pdf), 14p.
    5. Jalušič Vlasta, “Rod i viktimizacija nacije – predratni i posleratni diskurz identiteta”. U Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004. 145-165.
    6. Erin K. Baines, Body Politics and the Rwandan Crisis, Third World Quarterly, Vol 24, No 3, 2003, 479–493.
    7. Seada Vranić. Pred zidom šutnje. Antibarbarus, Zagreb 1996, 179-215
    8. Nenad Dimitrijević: Moralna odgovornost za kolektivni zločin. U: Ustavna demokratija shvaćena kontekstualno. Edicija Reč, Beograd, 2007: 275-309.
    9. Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Zagreb: Politička kultura, zadnje poglavlje – izbor.
    • Smrt Jugoslavije (The Death of Yugoslavia)
    • Krik iz groba (A Cry from the Grave)
    • Sećaš li se revolucije? (Do You Remember Revolution?)
    • Hotel Ruanda (Hotel Rwanda)
    • drugi kratki filmovi...
  6. Detaljan plan kursa:

    Prvi dan
    Razumijevanje nasilja i novih ratova
    Šta je nasilje? Koji su nivoi i “prostori” nasilja? Kakav je karakter savremenog fenomena rata i kolektivnog nasilja? Postoji li kontinuitet između kolektivnog sukoba (kolektivnog nasilja) i interpersonalnog nasilja?

    Drugi dan
    Kako je to bilo moguće? Diskusija o nasilnim konfliktima i masovnog ubijanja kao fenomenima povezanim sa rasizmom i nacionalizmom
    Proces razdvajanja među grupama u konstrukciji identiteta u konfliktu: put ka kolektivnom nasilju. Nacionalizam, etnonacionalizam, plemenski nacionalizam i država. Kakvu ulogu u tom procesu igraju individualna i kolektivna iskustva nasilja iz prošlosti (ili zamišljene prošlosti i mogućeg iskustva kolektivnog nasilja u budućnosti)? Na koji način ovo utiče na sadašnjost i budućnost u pogledu nasilja, moći i politike?

    Treći dan
    Tačke preseka između roda, etniciteta/rase i religije
    Zašto je rod važan u okviru etno-religijskih i rasnih konstelacija? Kako dimenzije roda, rase/etniciteta i religije utiču jedna na drugu u vremenu pripreme za savremene forme sukoba? Kako one utiču na nove forme ratova i kolektivnog nasilja? Kako se odvijaju procesi razdvajanja među grupama, i kako su oni rodno obeleženi?

    Četvrti dan
    Rodno obeležene forme delovanja u kolektivnom nasilju
    Koji su obrasci rodno zasnovanog nasilja u kolektivnom nasilju i masovnim ubijanjima? Zašto i na koji način je kolektivno nasilje rodno obeleženo? Koja je funkcija silovanja i drugih formi seksualizovanog nasilja u kolektivnom nasilju, masovnim zločinima i genocidu?

    Peti dan
    Žrtve, počinitelji, posmatrači – i buduće politike
    Odnos između krivice, odgovornosti i “nevinosti” u vremenima “etnopolitizovanog” kolektivnog nasilja. Kako razmatrati pitanje (lične) krivice i (kolektivne) odgovornosti? “Ajhmanov mentalitet” i njegova uloga u fenomenu savremenog kolektivnog nasilja.

    Šesti dan
    Između prošlosti i budućnosti: kako se nositi sa masovnim zločinima i kolektivnim nasiljem
    Koji su načini suočavanja sa masovnim kolektivnim zločinima iz prošlosti? Kako su korišćena pitanja kolektivne krivice i odgovornosti i kako ona utiču na sadašnje i buduće društvene i političke sukobe? Zašto nam je potrebno da analiziramo i razumemo nove forme “zla”?

    Sedmi dan
    Izrada plana još u toku.

    Lista tekstova koje treba pročitati:

    Dokumentarni i drugi filmovi: